Do najvećeg bjelasičkog vrha Crne Glave (2139m), ako se polazi sa beranske strane, uobičajeno se dolazi ili iz katuništa Pešića rupe ili iz pravca planinarskog doma Suvodo preko Ursulovca. Oba smjera karakteriše dugotrajno pješačenje makadamima koji u ljetnjim mjesecima znaju da budu prometni i prepuni džipova, motocikla ili kamiona za eksploataciju šume koji dižu veliku prašinu i stvaraju ogromnu buku što, po našem pojimanju, potpuno narušava pravi planinarski ugođaj. Zato za prave planinare predlažemo alternativnu trasu koja polazi direktno iz sela Lubnice koja je potpuno tiha i očaravajuća sa predivnim vidicima koja će nas pastirskim stazama, direktno trećim bjelasičkim grebenom dovesti do cilja.
Iz Lubnica (1000m), u pravcu sjeverozapada, prvo livadom a onda širokom stazom kroz lijepu bukovu šumu, penjemo se prema pašnjačkom reviru Pojatištu (1375m), nekada velikom prolećnom katuništu Lubničana na kojem je danas ostao tek pokoji stan. Nastavljamo Pojatištem uspon prema drugom, takođe danas napuštenom proljećnom katunu Greda (1600m), a odmah iza Grede stazom kroz bukovu šumu penjemo se na brdo Siljevac i izlazimo na kosu (1750m) odakle se otvara predivan pogled na Lubnice i kompletnu dolinu rijeke Bistrice sve do Berana.
Nastavljamo siljevačkom kosom u pravcu jugozapada, jako lijepom pješačkom dionicom gdje čitavo vrijeme lijevom stranom dominira predivan pogled na moćne Komove a sa desne strane je strma litica sa pogledom na kurikućki zaselak Desin do iznad koga se širi sve do Malog Ursulovca golema četinarska šuma Desina gora. Na kraju kose dolazimo do omanje kamene gromade (Goveđa glava 1827m) obrasle travom gdje njenom desnom (kamenitom) stranom izlazimo na prevoj Prešklapa (1820m) iznad koga se u nastavku strmo izdiže Smiljeva glava (1950m) a odmah iza nje, dalje grebenom, i vrh Rogavac (2030m). Oba ova vrha dobila su imena po istoimenom planinskom cvijeću koje raste na njima – smilju i rogavcu, a veliki kompleks livada koje se prostiru ispod Smiljeve glave do Rogavca, na kojima ima izvora, naziva se Ratinje. Od Rogavca nastavljamo dalje grebenom, i pješačeći visoko iznad Senića katuna i Pešića rupe, uživajući u pogledu na Zekovu glavu i Pešića jezero napokon stižemo pod samu istočnu stranu Crne glave. Još koji metar strmog uspona i naći ćemo se na najvećem vrhu Bjelasice (2139m), odakle je pogled fenomenalan i vidi se planina Bjelasica kao na dlanu.
Ako ste odsjeli u Lubnicama ovo je definitivno najljepši i najatraktivniji put do Crne glave, odakle se možete vratiti uobičajenim pravcima preko Pešića jezera ili sa kontra strane preko Ursulovačkog jezera. Ko se nalazi na višednevnom planinarenju može dalje nastaviti trećim grebenom sve do Jarčevih strana i spustiti se na Biogradsko jezero. Zanimljivo je da postoje atraktivne seoske i planinske staze od samih Berana koje smo istražili, što znači da bi se moglo jako lijepim predjelima, potpuno zaobilazeći asfaltne i makadamske puteve uživati u tihom i opuštajućem pješačenju od Berana do Biogradske gore.
NAPOMENA: Staza nije markirana.
SMJEŠTAJ:
Seosko domaćinstvo – Kuća Kljajića (Lubnice)
Seosko domaćinstvo – Tri izvora (Lubnice)
Istraživanje ove staze podržano je od strane Nacionalne turističke organizacije Crne Gore!
